Mikroskopski kolitis – dijagnostika i terapija – docent dr.sc. Marko Brinar, dr.med.
Izvor: https://hr.medicinestars.com/
Video: Hrvatsko gastroenterološko društvo
Što je mikroskopski kolitis?
Mikroskopski kolitis odnosi se na upalu debelog crijeva koja je vidljiva samo kada se debelo crijevo pregleda pod mikroskopom. Pojava unutarnje obloge debelog crijeva u mikroskopskom kolitisu je normalna vizualnim pregledom tijekom kolonoskopije ili fleksibilne sigmoidoskopije. Dijagnoza mikroskopskog kolitisa nastaje kada liječnik, obavljajući kolonoskopiju ili fleksibilnu sigmoidoskopiju, uzima biopsije (male uzorke tkiva) normalno pojavljivanja obloge, a zatim pregledava biopsije pod mikroskopom.
Postoje dvije vrste mikroskopskog kolitisa: 1) limfocitni kolitis i 2) kolagenski kolitis.
U limfocitnom kolitisu dolazi do akumulacije limfocita (tip bijelih krvnih stanica) unutar obloge debelog crijeva.
U kolagenskom kolitisu nalazi se dodatni sloj kolagena (ožiljak) neposredno ispod podstave.
Neki stručnjaci vjeruju da limfocitni kolitis i kolagenski kolitis predstavljaju različite faze iste bolesti.
Upala i kolagen vjerojatno ometaju apsorpciju vode iz debelog crijeva, što rezultira proljevom.
Što uzrokuje mikroskopski kolitis?
Uzroci mikroskopskog kolitisa nisu poznati. Neki stručnjaci sumnjaju da je mikroskopski kolitis autoimunološki poremećaj sličan autoimunim poremećajima koji uzrokuju kronični ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest.
Jedna studija implicirala je dugoročno (dulje od 6 mjeseci) upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) kao uzroka mikroskopskog kolitisa. Proljev nekih osoba poboljšava se nakon zaustavljanja NSAID-a. Nekoliko drugih lijekova također je inkriminirano kao uzrok mikroskopskog kolitisa. Najčešći su inhibitori protonske pumpe (PPI) kao lansoprazol (Prevacid, Prevacid SoluTab), omeprazol (Prilosec, Zegerid) i esomeprazol (Nexium); Statin simvastatin (Zocor); H2 blokator ranitidin (Zantac); SSRI sertralin Zoloft); i P2Y12 inhibitor tiklopidin (Tilcid).
Koji su simptomi?
Primarni simptom mikroskopskog kolitisa je kronična, vodena dijareja. Pojedinci s mikroskopskim kolitisom mogu imati proljev mjesecima ili godinama prije nego što je dijagnoza napravljena. Tipično, simptomi počinju vrlo postepeno i privremeno su u prirodi s razdobljima kada se osoba osjeća dobro, a nakon toga dolazi do kroničnog proljeva. Ova kronična dijareja mikroskopskog kolitisa razlikuje se od akutne dijareje infektivnog kolitisa, koja obično traje samo od dana do tjedana. Neki pojedinci s mikroskopskim kolitisom također mogu osjetiti blagi trbušni grčevi i bolovi. Krv u stolici je neobična.
Koliko je često mikroskopski kolitis i tko je u opasnosti?
Prevalencija mikroskopskog kolitisa u SAD-u nije jasno poznata.
Mikroskopski kolitis najčešće se pojavljuje kod sredovječnih i starijih pacijenata te je češći među ženama nego muškarcima.
Kada trebam potražiti liječničku pomoć?
Osoba treba zatražiti liječničku pomoć ako proljev traje duže od 2 tjedna ili je popraćeno simptomima kao što su gubitak težine, umor i bol u trbuhu.
Kako se dijagnosticira?
Dijagnoza mikroskopskog kolitisa vrši se izvođenjem biopsija iz različitih područja debelog crijeva tijekom kolonoskopije ili sigmoidoskopije.
Abnormalnosti debelog crijeva u mikroskopskom kolitisu pojavljuju se u neskladnoj raspodjeli (područja normalne obloge mogu postojati zajedno s područjima abnormalnog obloge). Iz tog razloga bi trebalo uzeti više biopsija iz nekoliko različitih područja debelog crijeva kako bi točno odredili dijagnozu.
Nejasna priroda mikroskopskog kolitisa također je razlog zašto fleksibilna sigmoidoskopija često nije adekvatna u dijagnostici stanja jer abnormalnosti mikroskopskog kolitisa mogu biti odsutne iz sigmoidnog debelog crijeva (segment debelog crijeva koji je najbliži rektumu i unutar dosega sigmoidoskop) kod nekih bolesnika s mikroskopskim kolitisom.
Dakle, biopsije drugih područja debelog crijeva dostupne samo kolonoskopijom mogu biti neophodne za dijagnosticiranje mikroskopskog kolitisa.
Kako se liječiti?
Liječenje mikroskopskog kolitisa nije standardizirano jer nisu postojale adekvatne, velike, prospektivne, placebo kontrolirane terapijske studije. Sljedeće su strategije sigurne i mogu ublažiti proljev kod nekih pacijenata:
Izbjegavajte nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) i druge lijekove navedene pod uzrocima mikroskopskog kolitisa.
Ispitivanje eliminacije laktoze (samo da se eliminira mogućnost da netolerancija na laktozu u mlijeku otežava proljev)
Antidiarrhea agensi poput loperamida (Imodium) ili difenoksilat i atropin (Lomotil)
Bismutni subsalicilat (Pepto-Bismol)
budezonid (Budosan)
5-ASA (mesalaminski) spojevi kao što su Pentasa ili Salofalk.
Kontrolirani pokusi pokazali su da je budesonid (Budosan, slabo apsorbirani steroid) učinkovit u kontroli proljeva u više od 75% bolesnika s kolagenskim kolitisom, no proljev se često javlja nakon zaustavljanja terapije Budosan.
Iako nedostaju podaci o njihovoj upotrebi, neki liječnici mogu koristiti lijekove koji snažno potiskuju imunološki sustav kao što je azatioprin (Imuran, Azasan) i 6-merkaptopurin u bolesnika s teškim mikroskopskim kolitisom koji ne reagira na druge tretmane.
Može li se spriječiti?
Budući da uzrok mikroskopskog kolitisa nije poznat, ne može se pružiti savjeti o sprečavanju ove bolesti.
Koja je prognoza?
Dugoročna prognoza (naravno) mikroskopskog kolitisa nije jasna. U oko dvije trećine bolesnika s mikroskopskim kolitisom, proljev se spontano rješava nakon nekoliko godina. Preostala trećina pacijenata s mikroskopskim kolitisom pati dugotrajno ili trajno proljev i / ili bol u trbuhu dugi niz godina (možda neograničeno) jer ne postoji lijek za stanje.
Ostavite Komentar