Uloga medicinske sestre u liječenju IBD-a

Uloga medicinske sestre u liječenju IBD-a

Altana Hodžić Grbin
mag.med.techn

Uvod

Upalne bolesti crijeva su kronične idiopatske bolesti gastroenterološkog sustava, primarno crijevnog sustava koje se po svojoj prirodi dijele na Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Upalne bolesti crijeva, iako primarno zahvaćaju gastroenterološki sustav, po svom mehanizmu djelovanja aktivacijom bolesti mogu zahvatiti bilo koji dio sistemskog organizma osobe, od kože, očiju, zglobova do nekih od brojnih vitalnih organa, zbog čega one itekako mogu utjecati na kvalitetu života oboljele osobe. Važno je djelovati na vrijeme, a to se postiže ranim prepoznavanjem znakova aktivacije bolesti i brzim alarmiranjem zdravstvenog tima o novonastaloj situaciji.
Jedan od neizostavnih članova multidisciplinarnog IBD tima, pored liječnika, su i medicinske sestre/tehničari, dobro educirani klinički eksperti u svom području koji se svojim kompetencijama i opisom posla nalaze najbliže bolesniku u svakodnevnom procesu rada te se samim tim bolesnici i najlakše oslanjaju na njih. U Republici Hrvatskoj se s godinama povećala svijest o ozbiljnosti i potrebi za tretiranjem ove kronične bolesti te su se u korak s napretkom medicine i specijalista liječnika educirale i medicinske sestre/tehničari. Europska organizacija medicinskih sestara za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (N-ECCO) omogućila je medicinskim sestrama/tehničarima iz cijelog svijeta edukaciju o upalnim bolestima crijeva i biološkoj terapiji, dala smjernice koje bi olakšale i usavršile proces rada s bolesnicima oboljelim od IBD-a te potaknule istraživanja o fizičkom, psihičkom i socijalom utjecaju bolesti na oboljele, a sve u svrhu što bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi.
U ovom radu opisana je uloga medicinske sestre/tehničara u liječenju bolesnika s upalnim bolestima crijeva, s osvrtom na praktični rad u KBC-u Zagreb.

Uloga medicinske sestre/tehničara u liječenju IBD bolesnika

Kvalitetan život, resocijalizacija i profesionalno djelovanje neizostavni su zajednički ciljevi, bolesnika i zdravstvenog tima. Najbliži „suradnici“ oboljelima od upalnih bolesti crijeva su medicinske sestre/tehničari što kroz posjete bolesnika ambulantama, dnevnim bolnicama pa sve do njihovog čestog obitavanja u bolesničkim sobama prilikom hospitalizacije. Prema definiciji o zdravlju WHO organizacije, da je „zdravlje stanje kompletnog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja a ne samo odsustva bolesti i nemoći”, osvrćemo se prema samom temelju bivanja svakog pojedinca, a to je dobra kvaliteta života koja se takvom i može nazvati ako su svi nabrojani čimbenici osigurani. Upalne bolesti crijeva su kronične, idiopatske bolesti gastroenterološkog sustava, primarno crijevnog sustava, podijeljene na Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Bolesti iako su različite svakako treba gledati zajedno. Jedni od najčešćih simptoma upalnih bolesti crijeva su: dijareja, visoka temperatura, grčevi u abdomenu i umor. Prilikom aktivacije bolesti dolazi do teškog narušavanja zdravstvenog stanja bolesnika, njegovog „psihičkog, fizičkog i socijalnog blagostanja“ te se javlja sve veća potreba za brzom pomoći i oslanjanju na specijalistički zdravstveni tim. Vođene svim izazovima koje upalne bolesti mogu prouzročiti kod bolesnika s upalnim bolestima crijeva, sa željom za što bolju i kvalitetniju skrb medicinske sestre/tehničari cijele Europe ujedinili su se kako bi stvorili smjernice te olakšali bolesnicima suživot s njihovom kroničnom bolešću. Odnos u kojem je bolesnik u centru zdravstvene zaštite te ravnopravni član u donošenju odluka vezanih uz sam tijek i ishod liječenja izrazito je važan za bolesnikovu autonomiju i preuzimanje odgovornosti daljeg ishoda liječenja i tijeka bolesti. Bolesnicima s upalnim bolestima crijeva važno je poznavanje svog kroničnog stanja, upoznavanja sa samom bolešću i naravno mogućnostima koje su im na raspolaganju. Medicinske sestre/tehničari u komunikaciji s IBD bolesnicima moraju posjedovati osnovna znanja o upalnim bolestima crijeva, poznavati razliku između Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, kako bi znale cijeniti važnost pravovremene terapije te poznavati ključne dijagnostičke strategije i osnovne medicinske i kirurške opcije dostupne u liječenju upalnih bolesti crijeva, a sve u svrhu bolje informiranosti IBD bolesnika. Tijekom bolesnikovih hospitalizacija na odjelima ili posjetama dnevnim bolnicama važno je ustanoviti bolesnikovu adherenciju na terapiju kako bi mogli procijeniti je li medicinski učinak posljedica dobro izabrane terapije i na taj način pokušali umanjiti ili prevenirati učinak noceba na bolesnika. U komunikaciji s bolesnicima medicinske sestre/tehničari trebaju biti svjesne trenutnog i dugoročnog fizičkog, psihičkog i socijalnog utjecaja upalnih bolesti crijeva na svakodnevan život bolesnika uključujući bolesnikovu zabrinutost za ishod liječenja i same bolesti.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod ekstraintestinalnih manifestacija

Znanje koje medicinske sestre/tehničari posjeduju vezane uz ekstraintestinalne manifestacije omogućuju im glavni cilj procesa skrbi bolesnika- sveobuhvatnu skrb te omogućuje aktivnu ulogu u tretiranju tih manifestacija. Medicinske sestre/tehničari često se nalaze u situaciji u kojoj se očekuje procjena tih komplikacija, provođenje određenih intervencija, ako je to potrebno i edukacija bolesnika o ekstraintestinalnim manifestacijama. Uzimanje osobne anamneze, inspekcija, opservacija i palpacija su važni alati koji mogu upozoriti medicinsku sestru/tehničara na moguću prisutnost ekstraintestinalnih manifestacija. Kombinacija znanja o ekstraintestinalnim manifestacijama i sposobnosti aktivnog slušanja omogućuju medicinskoj sestri/tehničaru da bolesnikove komplikacije dovede u vezu sa specifičnim manifestacijama.

Uloga medicinske sestre u liječenju IBD-a 1

Uloga medicinske sestre/tehničara kod psihološkog pristupa IBD bolesniku

Još jedna od važnih smjernica Europske organizacije medicinskih sestara/tehničara za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (N-ECCO) odnosi se na psihološki pristup bolesnicima s upalnim bolestima crijeva te navodi da medicinske sestre/tehničari trebaju imati dobro razvijenu svijest o psihološkom utjecaju IBD-a na život pojedinca, koji, ako nije adekvatno tretiran, može dovesti do anksioznosti, depresije i emocionalne uznemirenosti, u kojem je slučaju važno bolesniku ponuditi daljnju pomoć stručnog tima specijaliziranog za to područje. Psihološkom zdravstvenom njegom smatra se sjedinjavanje onoga što bi se moglo smatrati odvojenim elementima holističke njege, poput duhovne, seksualne i socijalne zdravstvene njege, što su važni čimbenici na koje medicinska sestra/tehničar moraju obratiti pažnju. Smatra se da su za psihološku zdravstvenu njegu potrebne temeljne specifične vještine procjene, informacijske/edukacijske njege i emocionalne njege. Također je važna prisutnost skupa preduvjeta koji omogućuju pružanje učinkovite psihološke njege. Medicinske sestre/tehničari svojim svakodnevnim radom smanjuju uznemirenost povezanu s bolešću pružajući bolesniku realnu sliku o tome što su to upalne bolesti crijeva, što mogu očekivati, kako izgleda početak biološke terapije, koji su njezini mehanizmi, kako ona djeluje, mogućnostima nuspojava i njihove prirode koje uključuju privremeno pogoršanje simptoma te upozoriti na mogućnost dobivanja na tjelesnoj težini i seksualne disfunkcije. Pružanje informacija o grupama za podršku koje pružaju potporu bolesnicima s novootkrivenom bolešću kao i onima kod kojih je došlo do velikih promjena u zdravstvenom stanju važan je podatak koji medicinska sestra/tehničar može dati bolesniku. Razmjena iskustava s drugima koji „znaju” kako je imati upalnu bolest crijeva, može pružiti važnu socijalnu, emotivnu i psihološku potporu. Posljedica primanja pravovremene i učinkovite njege kod bolesnika se manifestira njihovom održanom ili poboljšanom psihološkom dobrobiti. Važnost dobre psihološke njege reflektira se tako da je anksioznost smanjena, bolesnik doživljava osjećaj sigurnosti te je osnažen unutar ograničenja svoje bolesti.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod zastupanja bolesnikovih prava

Svi ovi alati koje medicinska sestra/tehničar posjeduju u radu s bolesnicima s upalnim bolestima crijeva temelj su odvjetničkog modela zdravstvene skrbi, kojim medicinska sestra/tehničar zastupa interese svih bolesnika, što je zbog složene, kronične i nepredvidive prirode bolesti važno za bolesnike s upalnim bolestima crijeva. Na taj način stvara se povjerenje između bolesnika i medicinske sestre/tehničara. Primjenjujući taj model skrbi medicinska sestra/tehničar informiraju bolesnika o njihovim pravima u području zdravstvene skrbi, podupiru bolesnike u odluci da se osamostale i preuzmu brigu o bolesti u svoje ruke te štite njihove interese ako bolesnici to nisu u mogućnosti sami učiniti. Suvremeni pristup liječenju upalnih bolesti crijeva iziskuje od medicinske sestre/tehničara preuzimanje uloge edukatora koji informira i educira bolesnika kako bi bolesnik mogao dati suglasnost za liječenje i kako bi zajednički donijeli odluku o najboljem načinu liječenja. Učinkovitom i pravovremenom opskrbom bitnim i važnim informacijama postiže se veće zadovoljstvom bolesnika te bolje pridržavanje uputa i savjeta.

Uloga medicinske sestre/tehničara u komunikaciji s IBD bolesnikom

Medicinske sestre/tehničari trebaju biti empatični, aktivni slušači s dostatnim znanjem kako bi pružale osnovno vođenje u ključnim područjima važnima za bolesnike. To može uključivati znanje vezano uz prehranu, probleme socijalne prirode, etiologiju upalnih bolesti crijeva, zajedničke simptome i komplikacije, lijekove i moguće povezane nuspojave i kirurški tretman. Bolesnici cijene kada ih medicinska sestra/tehničar uzima za ozbiljno i nađe vremena poslušati njihove probleme, međutim, medicinske sestre/tehničari ne bi smjeli savjetovati bolesnike izvan svojih kompetencija te bi u takvim situacijama trebali referirati bolesnika drugom zdravstvenom djelatniku ili multidisciplinarnom timu. Ostvaren dobar odnos medicinska sestra/tehničar – bolesnik može ohrabriti bolesnika za aktivnijom ulogom u skrbi o svojoj bolesti te ga nagnati da prepozna svoju stručnost vezanu uz svoje zdravstveno stanje. Pozitivan odnos između bolesnika i liječnika s dobrom komunikacijom je esencijalan za optimiziranje kvalitete skrbi, zdravstvenog ishoda i zadovoljstvo bolesnika zdravstvenom skrbi kod kronične bolesti. Dobra komunikacija je temelj učinkovite zdravstvene njege, s obzirom na to da je ona sama interpersonalna aktivnost i rijetke su njegujuće uloge koje ne uključuju barem jednu osobu. Stoga je važno poticati bolesnika da izrazi svoje emocije jer se na taj način prevenira mogućnost da ih drži skrivene u sebi te će se lakše osigurati odnos u kojem će se bolesnik osjećati slušano i shvaćeno.

Elektronska komunikacija

U moderno vrijeme kada su informacijska i komunikacijska tehnologija jedan od prvih izbora prilikom većine dnevnih radnji, moderna tehnologija omogućuje brz i jednostavan pristup zdravstvenoj zaštiti te ruši prostorne i vremenske prepreke. Medicinske sestre/tehničari, zajedno s multidisciplinarnim timom imaju važnu ulogu u razvoju, uvođenju, isporuci, monitoriranju i evaluaciji elektroničnih zdravstvenih tehnologija. Bolesnici s upalnim bolestima crijeva imaju pozitivan stav o elektroničnoj zdravstvenoj tehnologiji i pristupu „samostalnog liječenja” dokle god su dobrog zdravstvenog stanja, a važan dodatak tome je brz i lak pristup gastroenterologu i IBD sestri/tehničaru. Kontaktne linije smatraju se ključnom djelatnošću specijaliziranih IBD sestara/tehničara kroz koje mogu unaprijediti kliničke ishode i usluge. Ovaj način komunikacije omogućuje brzi pristup specijaliziranoj medicinskoj sestri/tehničaru. Pogodan je za pružanje brojnih aspekata njege, informacija i potpore te je izrazito važan za procjenu, uvid i tretman bolesnog (akutnog) bolesnika. Specijalizirane IBD sestre/tehničari su prirodom svojeg položaja involvirani u implementaciju i funkcioniranje većine elektronske zdravstvene tehnologije te su također uključeni u elektroničke zdravstvene projekte. S perspektive bolesnika, brz i direktan pristup IBD sestri/tehničaru od velike je važnosti. Samo zahvaljujući dobrom odnosu bolesnika sa specijaliziranim multidisciplinarnim timom moguće je prevenirati ili ukazati na rane simptome aktivacije bolesti.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod umora

Jedan on najčešćih simptoma upalnih bolesti crijeva svakako je umor te ga karakterizira neugodan, neuobičajen, abnormalan ili jak umor cijelog tijela koji je neproporcionalan i nepovezan s određenom aktivnošću, a prisutan je dulje od mjesec dana. S obzirom da umor ne prolazi nakon odmora ili dužeg sna može itekako imati negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika. Njegova kompleksnost, nevidljivost i promjenjivost onemogućuju pacijentima da na jednostavan način opišu prirodu umora drugima, a osim toga zdravstveni radnici često ne razumiju prirodu umora i mogu podcjenjivati njegov učinak na bolesnika. Etiologija umora može imati više uzroka, a može biti i posljedica genetske predispozicije. Pregledom bolesnika, biokemijskim I hematološkim testiranjem može se utvrditi uzrok umora. Kontinuirano nisko željezo, nizak hemoglobin ili povišeni upalni markeri uz odsustvo crijevnih simptoma, primjer su otklonjivih uzroka umora. Niske koncentracije vitamina D u serumu, IGF-1 i Mg se također povezuju s mišićnim umorom i koreliraju s umorom koji pacijenti sami prijavljuju gastroenterologu. Medicinske sestre/tehničari mogu biti od velike pomoći tako što će kontrolirati nalaze bolesnika te u dogovoru s liječnikom pružiti adekvatnu skrb. Surađujući s bolesnicima medicinska sestra/tehničar pronalazi mehanizme koji pacijentu mogu pomoći u tretmanu umora. To su, primjerice, kratak san tijekom dana, smanjivanje noćnih smjena, redovito vježbanje, kvalitetan noćni san, balansirana prehrana i unošenje dovoljne količine tekućine. Kada ne postoje fiziološki uzroci umora umjerena tjelesna aktivnost i psihološka pomoć mogu biti djelotvorni, ali to još uvijek nije do kraja dokazano. Svakako je važno ohrabriti bolesnike da prijave prisutnost umora jer često s obzirom da se radi o „nevidljivom simptomu“ bolesnici smatraju kako ne postoje tretmani kojima bi se on mogao umanjiti.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod fekalne inkontinencije

Uz umor jedan od češćih simptoma koji utječe na fizičko, socijalno i emocionalno stanje bolesnika je fekalna inkontinencija. Sam stres nastao strahom od moguće inkontinencije jednako je težak za bolesnika kao i njezino nastupanje te je često razlog bolesnikovog zatvaranja u sigurne prostore. Medicinske sestre/tehničari trebaju prepoznati utjecaj inkontinencije na kvalitetu života bolesnika s upalnim bolestima crijeva te bi se prema N-ECCO-u tretman fekalne inkontinencije trebao prilagoditi individualnim potrebama pojedinog bolesnika. Zdravstveni djelatnici u prvom redu medicinske sestre/ tehničari bi kroz radionice, edukacijske plakate i brošure trebali pomoći u otklanjanju stigme srama kod bolesnika i olakšati mu da što lakše razgovara o svom zdravstvenom stanju. Potrebno bi bilo bolesnika uputiti specijalisti za inkontinenciju radi daljnje obrade te pružiti što više informacija o specifičnim intervencijama kao što su Kegelove vježbe, tehnike evakuacije, o prehrani i/ili proizvodima koji mogu blagotvorno utjecati na trenutno stanje.

Uloga medicinske sestre kod trudnoće i plodnosti

Bitno pitanje za IBD bolesnika srednje životne dobi je njihovo reproduktivno stanje. Želja za nastavkom svoje obiteljske loze, ispunjavanjem u svijetu roditeljstva često je pitanje s kojim se medicinske sestre/tehničari susreću. Smjernice Europskog organizacije medicinskih sestara za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis osvrnule su se i na ovo pitanje te dale jasne upute medicinskim sestrama/tehničarima i njihovoj važnoj ulozi u pružanju podrške bolesnicima koji planiraju trudnoću odnosno roditeljstvo. Savjetuju da razgovore i konzultacije vezane uz samu trudnoću i plodnost treba započeti što ranije i s muškim i sa ženskim bolesnicima, a sve u svrhu podrške kod donošenja odluke. Bolesnicima je potrebno naglasiti da je izrazito važno kontrolirati aktivnost bolesti prije odluke o začeću i tijekom same trudnoće. Jedan od razloga je moguća aktivnost bolesti za vrijeme trudnoće (pojava fistula, apscesa kod žena, smanjen libido), smanjene plodnosti radi aktivnosti bolesti (oligospermija, smanjeni motilitet kod muškaraca) ili konzumacija lijekova koji su kontraindicirani kod planiranja trudnoće (metotreksat).
Uloga medicinske sestre/tehničara kod tranzicije s pedijatrijske na odraslu skrb
Tranzicija s pedijatrijske na odraslu skrb gastroenterologa često zna predstavljati stres i teret kako za bolesnika tako i za roditelje oboljelog. Kako smatramo i djelujemo po principu holističke skrbi važno je omogućiti i bolesniku i obitelji/skrbniku osjećaj sigurnosti. Strah od nepoznatog, tuga radi napuštanja dugogodišnjeg zdravstvenog tima može kod adolescenata stvoriti osjećaj odbijanja i nepripadanja, zato je prije samog termina pregleda potrebno dogovoriti s bolesnikom i obitelji upoznavanje i što bezbolniji prelazak u odraslu skrb. Tranzicijske ambulante dogovaraju se na dva načina: ili liječnik dogovara tranziciju s izabranim liječnikom ili pedijatrijska medicinska sestra/tehničar s medicinskom sestrom/tehničarem odrasle skrbi dogovara korake u tranziciju bolesnika, prethodno prezentirajući bolesnika na multidisciplinarnom timu.

Uloga medicinske sestre u liječenju IBD-a 2

Uloga medicinske sestre/tehničara kod biološke terapije

Medicinske sestre/tehničari involvirani u primjenu biološke terapije trebaju osigurati pravovaljani probir i prepoznati bilo koju kontraindikaciju vezanu uz biološku terapiju i na vrijeme poduzeti pravilne korake. Važno je pridržavanje smjernica i sigurno administriranje lijekova. Siguran odabir bolesnika i praćenje njihova stanja mogu smanjiti opterećenje nuspojavama uzrokovane terapijom. Ključno je da se edukacija o mogućim nuspojavama provede prije same primjene terapije. IBD sestre/tehničari trebaju osigurati kvalitetnu i jednostavnu edukaciju. Sve medicinske sestre/tehničari koji su odgovorni za pružanje biološke terapije moraju biti profesionalni i kompetentni u aplikaciji infuzija, biti svjesni nuspojava te pravovremeno reagirati na moguće infuzijske nuspojave. Radi zaštite bolesnika sestrinska praksa treba biti poduprta protokolom temeljenim na činjenicama. Bolesnicima je potrebna edukacija kod primjene biološke terapije u svojem domu (sc terapija), a procjena bolesnikove sposobnosti i program obuke trebali bi biti pravilno evidentirani. Procjenu bolesnikova kliničkog odgovora na biološku terapiju, uključujući opservaciju radi mogućih nuspojava lijeka, potencijalnih komplikacija i kliničke i biokemijske reakcije, može provesti IBD sestra/tehničar prateći dogovoreni protokol u vrijeme provođenja terapije ili naknadno.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod seksualnosti, spolnosti i IBD-a

Teška kronična bolest kao što je upalna bolest crijeva u stanju remisije ne bi trebala stvarati nikakve probleme u seksualnom životu pojedinaca. S druge strane kod teškog relapsa bolesti, pojave fistula, stoma te čestih alarmantnih odlazaka na toalet mogu kod bolesnika izazvati osjećaj anksioznosti te odbijanja prihvaćanja vlastitog tjelesnog izgleda. Spolna aktivnost je prepoznata kao slika dobre kvalitete života te njezina narušenost može ostaviti na bolesnika teške posljedice. Kao i kod bilo kojeg drugog stanja izrazito je važno da medicinska sestra/tehničar na vrijeme prepoznaju prisutnost mogućeg problema i da vrijeme uputi bolesnika specijalistima koji će im pomoći u rješavanju njihovog stanja. Dobar odnos medicinske sestre/tehničara i bolesnika te stvoreno povjerenje olakšavaju bolesniku tretiranje njegovog narušenog seksualnog stanja i omogućuju mu priljev informacija i savjeta od strane stručnog zdravstvenog tima. Prema N-ECCO smjernicama za „pružanje pomoći LGBTIQ+ bolesnicima u rješavanju njihovih seksualnim problema potrebno je da medicinske sestre razumiju i ne osjećaju nelagodu u komunikaciji o njihovoj seksualnosti. Medicinske sestre/tehničari koje smatraju da nisu dovoljno educirane ili informirane mogu se poslužiti iscrpnom literaturom o iskustvima LGBTIQ+ osoba u kontekstu zdravstvene skrbi“. Iako živimo u 21.stoljeću te bi jednakost trebala biti jedan od temelja našeg društva, događa se da LGBTIQ+ bolesnici zbog stigmatizacije ne mogu primati otvorenu emocionalnu podršku svojih partnera tijekom hospitalizacije – uloga medicinske sestre/tehničara trebala bi pomoći nadići tu stigmatizaciju i olakšati bolesniku i njegovoj obitelji sveobuhvatnu skrb kakva im pripada.

Uloga medicinske sestre/tehničara kod starijih osoba

Približno se 10-20% slučajeva upalnih bolesti crijeva dijagnosticira kod starijih osoba (iznad 60 godina), razlog tomu može biti to što je upalna bolest blaga te je progresija bolesti rijetka. Skrb prema starijim bolesnicima s upalnim bolestima crijeva treba pratiti obilježja sveobuhvatne skrbi, uključiti u skrb bolesnikove najbliže te ga postaviti u centar svoje zdravstvene njege, činiti od njega ravnopravnog člana koji odlučuje o svojem zdravlju i ne dozvoliti da bude marginaliziran s objašnjenjem da je star i umoran. Medicinska sestra/tehničar trebaju procijeniti rizik vezan uz pridržavanje terapiji, stupnja inkontinencije, kognitivnog deficita i depresije.
Načela liječenja starijih osoba s upalnim bolestima crijeva su ista kao i za druge bolesnike: izazvati i održavati remisiju simptoma, promovirati kvalitetu života i prevenirati komplikacije bolesti. Iako, starost može doprinijeti specifičnim izazovima, uključujući depresiju. Medicinska sestra/tehničar zahtjeva razumijevanje potreba bolesnika starije životne dobi, imajući u vidu njihovu društvenu povijest i mreže podrške, u svrhu utvrđivanja potreba za intervencijom i uključivanja vanbolničkih institucija kao što su socijalna skrb, ako je to potrebno.

Zaključak

Partnerski odnos bolesnika i medicinske sestre/tehničara važna je spona u razvijanju alata koji će omogućiti bolju, kvalitetniju i uspješniju sveobuhvatnu skrb. Ostvarenje partnerskog odnosa moguće je samo ako postoji volja obiju strana za napretkom i stvaranje novih puteva koji će medicinskim sestrama/tehničarima olakšati znanja za pružanje adekvatne zdravstvene skrb a bolesnicima omogućiti brži pristup istoj. Dobra komunikacija između medicinske sestre/tehničara i IBD bolesnika doprinosi kvalitetnijoj i bržoj pruženoj skrbi, smanjenju broja hospitalizacija, brži pristup multidisciplinarnom timu, brzu evaluaciju stanja bolesnika, dobrom organizacijom i virtualnom komunikacijom ostavlja se vremena i prostora za tranzicijsku skrb i „face to face“ posjete.
Republika Hrvatska može se pohvaliti brojnim udrugama bolesnika pa tako i udrugama bolesnika s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom. Partnerski odnos između udruga bolesnika i zdravstvenih djelatnika uvelike doprinosi podizanju kvalitete zdravstvene skrbi i pomogao je mnogim pacijentima da se lakše nose s bolešću, a zdravstvenim djelatnicima daje neprocjenjiv doprinos u razumijevanju svakodnevnih problema bolesnika i olakšava tretman tih problema.

Literatura
-Butter, M., Weiler, S., Biedermann, L., Scharl, M., Rogler, G., Bischoff-Ferrari, H. A., & Misselwitz, B. (2018). Clinical manifestations, pathophysiology, treatment and outcome of inflammatory bowel diseases in older people. Maturitas, 110, 71-78.
-Hodžić Grbin, A. (2019). Bioslični lijekovi – pristup bolesniku s upalnim bolestima crijeva. U 19. stručni skup Udruge medicinskih sestara i tehničara u gastroenterologiji i endoskopiji Hrvatske. Šibenik, Hrvatska. 11. – 13.10.2019.
-Hodžić Grbin, A. (2020).Kvaliteta života bolesnika s uplanim bolesnima crijeva na biološkoj terapiji: magistarski rad
-Kalauz S.,(2012).Etika u sestrinstvu. Zagreb, Medicinska naklada, str. 41-42.
-Kemp, K., Dibley, L., Chauhan, U., Greveson, K., Jäghult, S., Ashton, K. …, Bager, P. (2018). Second N-ECCO Consensus Statements on the European Nursing Roles in Caring for Patients with Crohn’s Disease or Ulcerative Colitis. Journal of Crohn’s and Colitis, 12(7), 760-776. doi: 10.1093/ecco-jcc/jjy020
-Lučanin D., Despot Lučanin J., (2010) Komunikacijske vještine u zdravstvu, Zagreb: Naklada Slap, str. 37.
-Ostojić, R., Bilas, V., Franc, S. (2012). E-zdravstvo – unapređenje zdravstvenoga sustava primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 21(4), 843-862. doi: 10.5559/di.21.4.02
-Priest, H. (2014). Uvod u psihološku njegu u sestrinstvu i zdravstvenim strukturama. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Facebook Komentari

Ostavite Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena.