Seksualna disfunkcija kod oboljelih od UBC
Viktor Domislović, dr.med.1
Doc.dr.sc. Marko Brinar, dr.med.1,2
Klinički bolnički centar Zagreb
Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju – Klinika za unutarnje bolesni
Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Upalne bolesti crijeva (engl. Inflammatory bowel disease, IBD) su kronične bolesti čiji tijek obilježavaju izmjene epizoda relapsa i remisije. Utjecaj simptoma i aktivnosti bolesti na kvalitetu života prisutan je kroz djelovanje na različite komponente psihofizičkog zdravlja. Osim već od ranije poznatih komponenti kvalitete života koje su često narušene u bolesnika s IBD-om poput socijalnog i emocionalnog zdravlja, u posljednje vrijeme u središte pozornosti dolazi seksualno zdravlje. Procjena seksualnog zdravlja vrši se koristeći upitnike za procjenu prisustva seksualne disfunkcije (SD). Slično kao i kod procjene kvalitete života, SD je kompleksan pojam kojeg definiraju različiti aspekti seksualne funkcije koji su specifični za muškarce i žene, ali su podložni i brojnim drugim utjecajima. Seksualno zdravlje definira se kao fizičko, emocionalno, mentalno i socijalno blagostanje u odnosu na seksualnost. Vlastiti doživljaj tijela, odnosno percepcija vlastitog tijela također ima iznimno velik utjecaj na seksualno zdravlje, osobito u bolesnika s IBD-om koji su često tijekom svog života u više navrata operirani. Procjena seksualne disfunkcije vrši se koristeći specifične upitnike o seksualnoj funkciji koji su dizajnirani posebno za žene i muškarce. Kod žena se najčešće u općoj populaciji upotrebljava upitnik za procjenu seksualne funkcije u žena (engl. Female Sexual Function Index, FSFI), dok se kod muškaraca u općoj populaciji najčešće upotrebljava Međunarodni indeks erektilne funkcije (engl. International Index of Erectile Function, IIEF). Kod muškaraca IIEF kroz 15 pitanja procjenjuje pet domena: erektilna funkcija (EF), funkcija orgazma, seksualna želja, zadovoljstvo spolnim odnosom i ukupno zadovoljstvo. U žena FSFI procjenjuje šest domena kroz 19 pitanja: seksualna želja, seksualno uzbuđenje, funkcija lubrikacije, funkcija orgazma, seksualno zadovoljstvo i bol. Važno je naglasiti da se ovi upitnici koriste i u općoj populaciji, ali i da nisu posebno validirani u populaciji bolesnika s IBD-om. Upravo se iz tog razloga danas sve više pojavljuju za IBD dizajnirani upitnici upravo kako bi se na adekvatan način procijenilo seksualno zdravlje u ovoj specifičnoj populaciji. Međutim, ti upitnici tek trebaju biti validirani kako bi pronašli svoje mjesto u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Kvaliteta života
Kvaliteta života usko je povezana sa seksualnim zdravljem, stoga je evaluaciji seksualnog zdravlja potrebno pristupiti na sveobuhvatan način i osim seksualne funkcije procijeniti i ukupnu kvalitetu života. Prema današnjim podacima kvaliteta života u odraslih i djece s IBD-om niža je u odnosu na opću populaciju, a općenito je slična u odnosu na skupine bolesnika s drugim kroničnim bolestima i stanjima poput sindroma iritabilnog crijeva, reumatoidnog artritisa, astme, kronične bubrežne bolesti, multiple skleroze, epilepsije itd. Seksualna disfunkcija je osobito važna kod mlađih bolesnika s IBD-om, budući da je vrhunac incidencije i učestalosti IBD-a između 15 i 35 godina, što je ujedno i razdoblje intenzivnog stvaranja partnerskih odnosa i zasnivanja obitelji. Prema podacima međunarodnog istraživanja provedenog među 25 nacionalnih IBD udruga, 35% pacijenata izvijestilo je da je IBD predstavljao važnu zapreku u razvoju intimnih odnosa.
Do sada dostupni podaci o učestalosti SD su heterogeni i nisu jednoznačni, što je vjerojatno posljedica i odraz karakteristika IBD pacijenata koji su čak i na individualnoj razini izrazito raznoliki. Primjerice, heterogenost se uočava u činjenici da u skupinu bolesnika s IBD-om spadaju bolesnici s ulceroznim kolitisom i Crohnovom bolesti, a zatim se bolesnici s Crohnovom bolesti dodatno mogu podijeliti prema ponašanju i ekstenziji bolesti. Dodatno, svaka od tih populacija pacijenata relativno velik broj karakteristika koje povećavaju raznolikost poput broja i vrste operativnih zahvata, prisutnosti stome, prisutnosti i aktivnosti perianalnih fistula, vrste terapije itd. Važno je osvijestiti veliku raznolikost bolesnika s IBD-om na individualnoj razini, kako bi se problemu kvalitete života i SD pristupilo na kvalitetan način i s većim uspjehom. Općenito, podaci govore u prilog većoj učestalosti SD u žena koja iznosi otprilike 45-60% u populaciji bolesnica s IBD-om, dok SD u populaciji muškaraca s IBD-om iznosi otprilike 15-25%. U općoj populaciji ti su podaci niži i iznose oko 30% za žene i 5% za muškarce. Nadalje, erektilna funkcija je jedna od komponenti koju je važno procijeniti kod muškaraca, a predstavlja dio ranije spomenutog upitnika IIEF. Otprilike 40% muškaraca s IBD-om ima ED u odnosu na 15% muškaraca iste dobi u općoj populaciji.
Osim SD i ED postoje i drugi parametri koji govore o narušenom seksualnom zdravlju i populaciji IBD bolesnika. Primjerice, bolesnici s IBD-om imaju općenito smanjenu seksualnu želju u odnosu na opću populaciju, a vlastita percepcija tijela je narušena, što je osobito značajan problem u osoba koje su operirane. Naime, otprilike 70% žena nakon operacije imaju narušenu percepciju vlastitog tijela što direktno utječe na emocionalno i socijalno zdravlje, mogućnost stvaranja partnerskih odnosa a samim time i na seksualnu funkciju. Zanimljivo je da neki podaci govore u prilog sličnoj stopi seksualne aktivnosti u bolesnika s IBD-om i onoj u zdravih osoba, ali je zadovoljstvo seksualnim odnosom manje u populaciji IBD bolesnika.
Čimbenici
Kao što je ranije spomenuto, mnogi čimbenici koji su specifični za bolesnike s IBD-om mogu utjecati na seksualno zdravlje, no oni se znatno razlikuju među studijama, vjerojatno zbog različitih prediktora uključenih u regresijske modele i različitih karakteristika pacijenta. Primjerice, trajanje bolesti utječe na SD. Naime, izuzetno visoka učestalost ED (94%) prikazana je u kohorti bolesnika s novootkrivenim IBD-om. Visoka učestalost mogla bi biti posljedica poteškoća u prihvaćanju novog stanja, aktivne bolesti kod dijagnoze, i neadekvatnog prepoznavanja i svijesti o seksualnom zdravlju u ranim fazama bolesti, odnosno nedovoljnom pristupu ovom problemu. Nadalje, čimbenici koji dokazano utječu na seksualnu funkciju su socijalno i emocionalno funkcioniranje, depresija, anksioznost, umor i niska kvaliteta života. Depresivno stanje je prema nekim podacima bilo jedan od značajnijih prediktora koje je utjecalo i na druge komponente poput vlastite percepcije tijela i vlastitog zadovoljstva. Podaci o utjecaju aktivnosti bolesti na seksualnu funkciju nisu jednoznačni. Pokazalo se da je aktivnost bolesti umjereno povezana sa smanjenom seksualnom željom i da nije povezana čimbenicima poput učestalosti snošaja, zadovoljstva orgazmom, zadovoljstva partnerstvom i inicijativom za snošajem. Zaključno, aktivnost bolesti mogla bi biti važan čimbenik u oštećenju spolne funkcije, ali čini se da su psihosocijalni čimbenici značajniji prediktori kvalitete života i seksualne funkcije u usporedbi s aktivnošću bolesti.
Važno je i naglasiti nedostatak današnjih studija na kojima se temelje trenutni podaci, a sve u svrhu boljeg razumijevanja problematike. Većina studija su prosječnog dizajna, stoga se ne može sa sigurnošću utvrditi uzročno-posljedična povezanost. Primjerice, često nije jasno je li depresija prvenstveno uzrok ili posljedica narušene seksualne funkcije. Nadalje, današnje studije su često rađene u tercijarnim centrima u kojima se liječe složeniji bolesnici koji su često operirani i imaju općenito kompliciraniji tijek bolesti, što može dovesti to precjenjivanja učestalosti SD. Sve to otežava ekstrapolaciju današnjih podataka na opću populaciju. Također, buduće studije bi trebale više pozornosti obratiti i na utjecaj bračnog statusa, duljinu trajanja partnerskog odnosa, želje za potomstvom, upotrebu kontracepcije itd.
Naši podaci i zaključak
Naposljetku, naši podaci prikupljeni su na Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju, Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb, te je analizirano 202 bolesnika s IBD-om (122 muškarca, 80 žena, 133 s Crohnovom bolesti i 69 s ulceroznim kolitisom). Učestalost SD kod muškaraca bila je 18%, ED 30,3%, a SD kod žena 75%. Snižena kvaliteta života bila je zabilježena u 34,6% bolesnika, bez značajne razlike među spolovima (p = 0,253). U muškaraca su SD i ED bili najviši u dobnoj skupini od 21-30 godina, s porastom u kasnijoj životnoj dobi, nakon 51. godine života. U žena je SD neprestano bio na višoj razini u svim dobnim skupinama, bez značajnog trenda pada. U multivarijantnoj analizi značajni prediktori SD u muškaraca bili su fenotip Crohnove bolesti, trajanje bolesti i emocionalna komponenta kvalitete života. Prediktori ED u muškaraca bili su depresija, emocionalna i crijevna komponenta kvalitete života, dok je značajan prediktor SD u žena bila emocionalna komponenta kvalitete života.
Zaključno, kvaliteta seksualnog života je ozbiljan problem u bolesnika s IBD-om što pokazuje visoka učestalost SD. Mnogi čimbenici mogu utjecati na seksualno zadovoljstvo stoga je potreban sveobuhvatan i individualan pristup. Potrebno je dodatno definirati i pojasniti čimbenike koji utječu na seksualno zdravlje kod bolesnika s IBD-om kako bi se razvili primjereni alati i smjernice za procjenu SD u ovoj zahtjevnoj populaciji bolesnika, a time bi se pružila bolja i kvalitetnija zdravstvena skrb.
Literatura:
1. Knowles SR, Graff LA, Wilding H, Hewitt C, Keefer L, Mikocka-Walus A. Quality of Life in Inflammatory Bowel Disease: A Systematic Review and Meta-analyses – Part i. Inflamm Bowel Dis. 2018;24:742–51. doi: 10.1093/ibd/izx100.
2. Shmidt E, Suárez-Fariñas M, Mallette M, Moniz H, Bright R, Shah SA, Merrick M, Shapiro J, Xu F, Saha S, Sands BE. Erectile Dysfunction Is Highly Prevalent in Men With Newly Diagnosed Inflammatory Bowel Disease. Inflamm Bowel Dis. 2019;25:1408-1416. doi: 10.1093/ibd/izy401.
3. Timmer A, Kemptner D, Bauer A, Takses A, Ott C, Fürst A. Determinants of female sexual function in inflammatory bowel disease: a survey based cross-sectional analysis. BMC Gastroenterol. 2008;8:45. doi: 10.1186/1471-230X-8-45.
4. Marín L, Mañosa M, Garcia-Planella E, Gordillo J, Zabana Y, Cabré E, Domènech E. Sexual function and patients’ perceptions in inflammatory bowel disease: a case-control survey. J Gastroenterol. 2013;48:713-20. doi: 10.1007/s00535-012-0700-2.
5. Rivière P, Zallot C, Desobry P, Sabaté JM, Vergniol J, Zerbib F, Peyrin-Biroulet L, Laharie D, Poullenot F. Frequency of and Factors Associated With Sexual Dysfunction in Patients With Inflammatory Bowel Disease. J Crohns Colitis. 2017;11:1347-1352. doi: 10.1093/ecco-jcc/jjx100.
6. Bel LG, Vollebregt AM, Van der Meulen-de Jong AE, Fidder HH, Ten Hove WR, Vliet-Vlieland CW, Ter Kuile MM, de Groot HE, Both S. Sexual Dysfunctions in Men and Women with Inflammatory Bowel Disease: The Influence of IBD-Related Clinical Factors and Depression on Sexual Function. J Sex Med. 2015;12:1557-67. doi: 10.1111/jsm.12913.
7. Rosen R, Riley A, Wagner G, et al. The International Index of Erectile Function (IIEF): A multidimensional scale for assessment of erectile dysfunction. Urology. 1997;49: 822-830. doi: 10.1016/s0090-4295(97)00238-0.
8. Rosen R, Brown C, Heiman J, Leiblum S, Meston C, Shabsigh R, Ferguson D, D’Agostino R Jr. The Female Sexual Function Index (FSFI): a multidimensional self-report instrument for the assessment of female sexual function. J Sex Marital Ther. 2000; 26:191-208. doi: 10.1080/009262300278597.
9. Iglesias-Rey M, Barreiro-de Acosta M, Caamaño-Isorna F, Rodríguez IV, Ferreiro R, Lindkvist B, González AL, Dominguez-Munoz JE. Psychological factors are associated with changes in the health-related quality of life in inflammatory bowel disease. Inflamm Bowel Dis. 2014;20:92-102. doi: 10.1097/01.MIB.0000436955.78220.bc.
Ostavite Komentar